Dzemat Innsbruck

Kalendar mubarek dana i noći u 2009. god.- 1430/31. h.g.

Nudimo Vam pregled datuma mubarek noći i dana u 2009. - 1430/31.h.g. i kraći tekst o svakom datumu pojedina�no, te podsjetnik na zna�ajne datume Bošnjaka.

Mubarek dani i noći predstavljaju odabrane vremenske periode koji, prema islamskom u�enju, imaju zna�ajniju vrijednost od drugih vremena. Za neke dane i noći i njihove izuzetne vrijednosti postoji izravna potvrda u Kur'anu i vjerodostojnim Poslanikovim a.s. hadisima. Ti dani i noći su usko vezani za zna�ajne događaje u povijesti islama i odraz su velike Božije milosti ljudima. Vrata Božije milosti su uvijek otvorena, a posebno u tim danima i noćima. U većini mubarek dana i noći preporu�uje se dobrovoljni ibadet (namazi, post, dove, zikr, u�enje Kur'ana).
Božiji poslanik Muhammed, a.s., u jednom hadisu je rekao: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana je stvoren Adem, tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz njega."
Pored noći uo�i petka, u vjerodostojnim hadisima pominje se kao posebno vrijedna i noć uo�i ponedjeljka.

Molimo Allaha dz.s. da nam pomogne na putu obecane tradicije, i da sa Vasom pomoci i zajedno sa Vama, ova lijepa, ljudska, ugodna i korisna tradicija, u razlicito vrijeme i na razlicitom mjestu postane vjecna. Amin !
“Kada covjek umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: ako stavi (u vakufi) trajnu sadaku, ako ostavi znanje, kojim se drugi koristi i ako ostavi dobro dijete koje ce za njega dovu ciniti� ( Hadis, prenosi Muslim )

ES-SELAMU ALEJKUM VE RAHMETULLEHI VE BEREKATUHU,

Podsjetnik na znacajne datume Bošnjaka:

• Jevmul-aÅ¡ure - 07. januar 2009.g. /10. muharrem 1430.h.g.
• Mevlud - roÄ‘enje Muhammeda, a.s. - 09. mart 2009.g. /12.rebiul-evvel 1430.h.g.
•  Lejletu-r-regaib - 25.juni 2009.g. /02. redžeb 1430.h.g.
•  Lejletu-l-Mi'radž – 19. juli 2009.g./26.redžeb 1430.h.g.
•  Lejletu-l-berat - 05.august 2009.g. /14.Å¡a'ban 1430.h.g.
• UoÄ�i ramazana prva teravija -20.august 2009.g./29 Å¡a'ban 1430.h.g.
• PoÄ�etak ramazanskog posta - 21.august 2009.g. /01.ramazan 1430.h.g.
• Dan pobjede na Bedru - 06.septembar 2009.g. /17.ramazan 1430.h.g.
• Ulazak u l’tikaf ( poslije ikindije ) - 09.septembar 2009.g. /20.ramazan 1430.h.g.
• Lejletu-l-kadr - 15.septembar 2009.g. /26.ramazan 1430.h.g.
• Ramazanski bajram - prvi dan - 20.septembar 2009.g. /01.Å¡evval 1430.h.g.
  drugi dan - 21.septembar 2009.g. /02.Å¡evval 1430.h.g.
  treći dan – 22.septembar2009.g./03.ševval 1430.h.g.
• Jevmul-arefe  - 26.novembar 2009.g. /09.zul-hidždže 1430.h.g.
• Kurban bajram - prvi dan - 27.novembar 2009.g. /10.zul-hidždže 1430.h.g.
                           -drugi dan -28. novembar 2009.g. /11.zul-hidždže 1430.h.g.
                           -treći dan -29. novembar 2009.g. /12.zul-hidždže 1430.h.g.
                           -Ä�etvrti dan -30. novembar 2009.g. /13.zul-hidždže 1430.h.g.
• Nova hidžretska 1431. godina – 217. decembarr 2009.g. /01.Muharrem 1431.h.g.

Jevmul-ašure - 07. januar 2009.g. /10. muharrem 1430.h.g.

Ovaj mubarek dan je zna�ajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporu�io i drugim muslimanima da to �ine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.
Između zna�ajnih događaja izdvajamo:
1. Musa, a.s., s Izraelićanima prešao preko Crvenog mora,
2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz lađe na brdu Džudijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih �eljusti na obalu mora,
4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,
5. Trgova�ka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braća,
6. Rođen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,
7. Rođen je Ibrahim, a.s.,
8. Jakubu, a.s., vraćen vid (izgubljen od pla�a za sinom Jusufom),
9. Ejjubu, a.s., vraćeno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,
10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima.

Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih žitarica, plodova i za�ina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.




Mevlud - rođenje Muhammeda, a.s. - 09. mart 2009.g. /12.rebiul-evvel 1430.h.g.

Ovaj mubarek dan je zna�ajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporu�io i drugim muslimanima da to �ine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.Između zna�ajnih događaja izdvajamo:1. Musa, a.s., s Izraelićanima prešao preko Crvenog mora,2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz lađe na brdu Džudijj nakon potopa,3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih �eljusti na obalu mora,4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,5. Trgova�ka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braća,6. Rođen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,7. Rođen je Ibrahim, a.s.,8. Jakubu, a.s., vraćen vid (izgubljen od pla�a za sinom Jusufom),9. Ejjubu, a.s., vraćeno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima.Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih žitarica, plodova i za�ina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.

Muhammed, a.s., posljednji je Božiji poslanik. Rođen je 12. rebiul-evvela 571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslani�ke uloge, zauzima najzna�ajnije mjesto među svim ljudskim veli�inama o kojima postoji povijesno svjedo�anstvo. On je najbolji primjer svih ljudskih vrlina, uzor �ovjeka, roditelja, prijatelja, državnika, vojskovođe … O njemu se Kur'an izravno izjasnio:
"Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji �esto Allaha spominje." ( El-Ahzab, 21 ).
Slijedom kur'anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu vjerni�ku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajući alejhis-selam, a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!" ( El-Ahzab, 56 ).
"Nikada se ne okupe ljudi na jednom mjestu, a da ne zasluže grijeh ako tom prilikom zanemare sjećanje na Allaha i salavat na Njegova Poslanika, i Allah, ako hoće, može da ih kazni, a ako hoće, može da im oprosti." ( Tirmizi ).
"U �ijem prisustvu se spomene moje ime, neka donese na mene salavat. Jer, ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega deset." ( Tirmizi ).




Lejletu-r-regaib - 25.juni 2009.g. /02. redžeb 1430.h.g.

Lejletur-regaib je poznata i kao "noć za�eća" i "noć želja". U Kur'anu i vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti. Obilježava se kao noć u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.




Lejletu-l-Mi'radž – 19. juli 2009.g./26.redžeb 1430.h.g.

"Lejletul-Mi'radž je noć o kojoj govore i Kur'an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se i Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi'radž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći.
Prema povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomaga�a i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi'radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima.
U Kur'anu je o Israu zabilježeno: "Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) �iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve �uje i sve vidi." ( El-Isra, 1 )
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekora�ivši granicu koju nije dopušteno prekora�iti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Kur'an to potvrđuje rije�ima: "A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekora�io. Vidio je najveli�anstvenija znamenja Gospodara svoga." ( En-Nedžm, ... )
Na Mi'radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim rije�ima, "mi'radž (duhovno uzdignuće) muslimana", a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare.
Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi'radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba




Lejletu-l-berat - 05.august 2009.g. /14.Å¡a'ban 1430.h.g.

Prema nekim predajama, u noći Berat objavljen je ajet o promjeni kible: "I okreni lice svoje prema Časnom hramu ( Ka'ba ) ..."
Do tada su se muslimani u namazu okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se okreću prema Ka'bi (Mekka). U ovoj noći se izvrši raspored događanja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru melekima bude naređeno da to izvrše.
Noć Lejletul-berat ima više imena: noć polovine ša'bana, noć oprosta, noć oslobođenja, noć izlaganja djela, noć rasporeda i odluke. Božiji Poslanik je rekao: "Kada nastupi 15. noć ša'bana, provedite je u nafili (namazu), a dan koji slijedi u postu." ( Ibn Madždže )




Po�etak ramazanskog posta - 21.august 2009.g. /01.ramazan 1430.h.g.

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao po�etak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o zna�aju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni.
Osnova posta je kur'anski ajet: "Propisuje vam se post, kao Å¡to je propisan i onima prije vas da biste se grijeha klonili."
Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: "Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je po�inio." (Mutefekun alejhi)




Dan pobjede na Bedru - 06.septembar 2009.g. /17.ramazan 1430.h.g. Dan dijaspore

Ovoga dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob između muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušri�kih, trista �etrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike dana pobjede na Bedru i noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uo�i bitke, Božiji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke.
Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.




Lejletu-l-kadr - 15.septembar 2009.g. /26.ramazan 1430.h.g.

Lejletul-kadr je noć utemeljena na Kur'anu i Hadisu. Najzna�ajnija je u godini stoga što je u njoj po�ela objava Kur'ana. Nije precizno nazna�eno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur'ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog najbolje zna.
Lejletul-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se određuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je "veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći". To približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od prosje�nog ljudskog vijeka. Preporu�eno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur'anska sura (poglavlje): "Mi smo ga (Kur'an) po�eli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)
"Mi smo je (Knjigu) po�eli objavljivati u Blagoslovljenoj noći.� (Ed-Duhan, 3)
"Ko provede Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je po�inio." (Mutefekun alejhi)





Ramazanski bajram -  20.septembar 2009.g. /01.Å¡evval 1430.h.g.

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe.
U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: "Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije." (Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih �ije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.
Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: "Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Haban)
Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i �asne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, �ast, slobodu i dostojanstvo.





Jevmul-arefe  - 26.novembar 2009.g. /09.zul-hidždže 1430.h.g.

Dan Arefata se naj�ešće vezuje za obrede hadždža. Stajanje na Arefatu 9. dana mjeseca zul-hidždže je �in utvrđen Kur'anom i hadisom i spada u osnovne obrede hadždža.
Vrijednost ovoga dana poznata je iz Poslanikovih rije�i: "Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od vatre kao što je to dan Arefata." ( Muslim )



Kurban bajram - prvi dan - 27.novembar 2009.g. /10.zul-hidždže 1430.h.g.

Kurban-bajram su dani u kojima muslimani kolju kurbane. Ovim �inom potvrđuju vlastitu spremnost na žrtvu u ime Uzvišenog Allaha.
Prvi dan Kurban-bajrama po�inje zajedni�kim obavljanjem bajram-namaza: "Prvo što ćemo uraditi u ovom danu je da klanjamo bajram-namaz, a zatim ćemo se vratiti kućama i poklati kurbane. Ko tako uradi, postupio je po mome sunnetu."( Buhari )
Propis o klanju kurbana ima utemeljenje u Kur'anu: "Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će bez pomena ostati." ( El-Kevser, 1-3 ) Poslanik je u hadisu precizirao da "najbolji posao koji �ovjek može za vrijeme Kurban-bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu. On će mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepšajte svoje poslove kurbanom." ( Buhari, Muslim )
Kurbansko meso se dijeli na tri jednaka dijela, od kojih se jedna trećina dijeli siromašnima, druga rodbini i prijateljima, a treća zadržava za vlastite potrebe.
U vrijeme Kurban-bajrama, također, muslimani koji za to imaju mogućnosti obavljaju petu islamsku dužnost hadž. Oni hodo�aste Kabu u Mekki.

 

Nova hidžretska 1431. godina – 217. decembarr 2009.g. /01.Muharrem 1431.h.g.

Hidžra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je ta�ka ra�unanja vremena muslimanskog kalendara. Prema prora�unu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao po�etka ra�unanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo po�injalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, zapo�ela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz ( juli ) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.

Zna�ajni blagdani Bošnjaka
 

 

• Dan džamija - 07.maj
• Buna - mevlud 09.maj
• DoviÅ¡te Dobre vode kod FoÄ�e 12. maj
• DoviÅ¡te KljuÄ� - 31.maj
• Ajvatovica  - 28.juni
• Kamengrad-fatihska džuma  03.juli
• Dan tragedije Srebrenice - 11.juli
• Dan vakifa - 19.juli
• Dova u Karićima - 25. i 26.juli
• Lastavica-02.avgust
• Igman - mevludi i tevhid Å¡ehidima - 07.august
• Kladanj - 16.avgust
• Solun - Å¡ehidska dova - 20. august
• Kraljeva Sutjeska - 28.avgust
• Dan povratniÄ�kih džemata - 06.septembar
• Dan Å¡ehida - 21.septembar

Bože Milostivi, ako mi zaboravimo Tebe, nemoj Ti zaboraviti nas; ako pogriješimo, podari nam snagu Ademovog a.s. pokajanja; ako nas zamra�i krivovjerje, osvijetli nam put Ibrahimovim a.s. pravovjerjem; ako nas zadesi nesreća, pou�i nas Nuhovoj a.s. lađi spasa; ako nas uhvati strah od nasilnika, osposobi nas Musaovom a.s. pravdom; ako nam se ponudi mržnja, spasi nas Isaovom a.s. ljubavlju; ako budemo protjerani iz domova naših, osnaži nas Muhammedovom a.s. željom za povratkom domovima našim.
Bože Svemogući, ujedini nasa srca u vjeri i ljubavi, u�vrsti naše korake u istini i pravdi, osnaži volju našu u bratstvu i slozi, udruži misli naše u domu i domovini.

“Islam je vjera koju je Allah odabrao Sebi i cije je osnove ucvrstio u Istini. Poslao je Objavu kao svjetlo ciji je plamen neugasiv, svjetloscu s kojom nema tmine, cascu za onoga koji je slijedi, mirom za onoga koji u nju udje, uputom za onoga koji je prati, znanjem za onoga koji shvaca i presudom za onoga koji sudi.� (Ali b. Ebu Talib).
"Allahu moj trazim zastitu Tvojim zadovoljstom od Tvoje srdzbe, Tvojim oprostom od Tvoje kazne i trazim od Tebe da me zastitis od Sebe." (Muhammed a.s.)
Rabbi jessir ve la tuassir Rabbi temmim bil hajr. Amin!
Boze, olakšaj, a ne otežaj, Bože, završi s dobrim. Amin!









Pripremio Hazim Karahasanović koristeći aktuelni Takvim za 2009 - 1430/31 h.g. i literaturu.